Grafikoni cena plemenitih metala vam omogućavaju da uživo pratite ažurne cene zlata i srebra, na osnovu kojih možete da donosite kvalitetnije odluke.
Berza zlata je otvorena svih pet radnih dana u nedelji – od ponedeljka do petka, i trguje 23 časa dnevno. Saznaj više ›
Takođe imate mogućnost personalizacije grafikona, što vam daje još kvalitetniju analizu. Saznaj kako se koriste grafikoni ›
Pratite promene cena zlata i srebra u realnom vremenu pomoću naših interaktivnih grafikona.
Cena zlata koju vidimo na svetskim berzama nije fiksna vrednost, već rezultat neprekidne igre između ponude i potražnje. Baš kao i kod svakog drugog tržišnog dobra, i zlato ima svoju dinamiku – a ona je ključna u formiranju cene investicionih zlatnih proizvoda kao što su zlatne poluge i zlatnici.
Kada pričamo o investicionom zlatu, treba imati na umu da se njegova osnovna cena oslanja na takozvanu spot cenu zlata – onu koja se definiše na međunarodnom nivou. Međutim, svaki pojedinačni proizvod ima svoje dodatne karakteristike koje mogu uticati na formiranje konačne maloprodajne cene. Na primer, zlatne poluge iz limitiranih serija ili zlatnici iz posebnih kolekcija, poput Lunar serije, mogu imati višu tržišnu vrednost upravo zbog ograničenog broja primeraka i povećane potražnje u određenim periodima (recimo, pred kinesku Novu godinu).
Likvidnost određenog investicionog proizvoda igra takođe veliku ulogu. Što je proizvod likvidniji – dakle, što postoji veća potražnja i stabilna ponuda – to je njegova cena po gramu bliža međunarodnoj referentnoj vrednosti. Sa druge strane, ekskluzivniji ili ređe trgovani proizvodi mogu imati višu maržu.
U radnjama Zlatara AS, cena svakog investicionog proizvoda – bilo da je reč o polugi Argor Heraeus od 1 unce, zlatniku Bečka Filharmonija, malog dukata Franc Jozef – formira se pažljivo, u skladu sa aktuelnom cenom zlata na berzi, ali i uvažavajući specifičnosti svakog proizvoda: njegovu dostupnost, popularnost i troškove transporta i osiguranja.
Cena zlata se neprestano menja – bukvalno iz minuta u minut – a glavni uzrok te promene jeste neravnoteža između ponude i potražnje. Kada potražnja poraste, a ponuda ostane ista (ili opadne), cena raste. Kada potražnja padne, a ponuda raste, cena se smanjuje.
Nekoliko ključnih faktora ima presudan uticaj na kretanje potražnje za zlatom:
• inflacija: u vreme kada novac gubi vrednost, investitori beže u zlato kao čuvara realne kupovne moći;
• kamatne stope: kada kamate rastu, ulaganje u obveznice i štednju postaje isplativije, pa cena zlata pada; kada kamate padaju, zlato postaje atraktivnije;
• geopolitičke tenzije: u periodima kriza, ratova ili političke nestabilnosti, zlato postaje sigurno utočište;
• finansijske krize: kad berze padaju, banke posrću, a poverenje u valute opada, investitori se okreću zlatu kao poslednjem bastionu stabilnosti.
Ponuda zlata dolazi iz tri glavna izvora:
• rudarska industrija (65–75%) – proces koji je skup i spor, pa ne može brzo da reaguje na skok potražnje;
• reciklirano zlato (20–25%) – iz starog nakita, industrijskih ostataka, elektronike;
• zalihe i rezerve (5%) – koje drže berze plemenitih metala i proizvođači.
Na međunarodnom nivou, cena zlata se objavljuje dva puta dnevno od strane London Bullion Market Association (LBMA). U mnogim zemljama, uključujući i Srbiju, ta cena se preračunava u lokalnu valutu i objavljuje svakodnevno – kod nas se najčešće koristi srednji kurs dinara prema evru i aktuelna cena zlata u evrima po unci.
Jedna od najčešćih nedoumica među kupcima jeste – zašto se gram zlata u nakitu i gram zlata u poluzi toliko razlikuju po ceni?
Investiciono zlato – kao što su poluge i zlatnici od čistog zlata (najčešće 999 finoće) – pravi se po standardizovanim specifikacijama i najčešće je oslobođeno poreza na dodatu vrednost (PDV). Cena takvih proizvoda u proseku je samo 5–7% viša od međunarodne spot cene zlata.
Nakit, sa druge strane, predstavlja spoj umetnosti, zanatstva i dizajna. Cena nakita uključuje:
• troškove proizvodnje (ručnu obradu, fasovanje kamenja, poliranje);
• dizajn, koji često zahteva angažovanje majstora-umetnika, skupih modernih mašina, izradu posebnih alata, itd;
• dodatne troškove prodaje, transporta, osiguranja i skladištenja;
• maržu trgovca;
• i na kraju – PDV od 20%.
Zbog svega toga, cena grama zlata u nakitu može biti i do 100–150% viša od osnovne tržišne cene zlata. Ovo je naročito izraženo kod unikatnog ili ručno izrađenog nakita, gde rad može vredeti više od samog zlata.
Važno je razumeti ovu razliku kada upoređujemo cene na sajtu ili u zlatari – investicioni proizvodi nisu isto što i nakit, kako po nameni, tako ni po načinu formiranja cene.
Cena zlata je živi organizam koji reaguje na sve što se dešava u svetu – od ekonomskih pokazatelja do političkih previranja. Razumevanje kako se ta cena formira pomaže kupcima da donesu informisane odluke, bilo da ulažu u poluge i zlatnike, ili kupuju zlatni nakit kao poklon ili investiciju u stil.
U Zlatari AS uvek nastojimo da vam ponudimo transparentne cene, najkvalitetnije proizvode i stručne savete. Bilo da kupujete svoj prvi zlatnik, ili planirate veću investiciju, naš tim vam stoji na raspolaganju.
Spot cena zlata predstavlja aktuelnu tržišnu vrednost jednog grama (ili unce) čistog zlata na međunarodnim berzama. To je cena po kojoj se zlato trenutno kupuje ili prodaje “na licu mesta” – bez ugovaranja isporuke u budućnosti. Objavljuju je investicione platforme, agencije i mediji poput Reutersa ili Bloomberga, a menja se iz minuta u minut, prateći globalne tokove ponude i potražnje.
Za investitore je ova cena izuzetno važna jer predstavlja osnovu za formiranje cene svih standardizovanih zlatnih proizvoda – bilo da je reč o zlatnim polugama ili zlatnicima. Spot cena odražava sve faktore koji utiču na tržište: inflaciju, geopolitičke krize, kretanja dolara, kamatne stope i još mnogo toga.
U Zlatari AS, sve investicione zlatne poluge i kovanice temeljimo na aktuelnoj spot ceni, koju pažljivo pratimo u realnom vremenu.
Da, i te kako. Zlato i inflacija su neraskidivo povezani. Kada vrednost papirnog novca pada – a roba i usluge postaju skuplje – zlato postaje prirodno utočište za kapital. Zbog toga se kaže da zlato čuva kupovnu moć: dok novac gubi vrednost, zlato je zadržava ili čak uvećava.
U periodima visoke inflacije, sve više investitora traži zaštitu u plemenitim metalima, pa raste i potražnja za zlatom – a samim tim i njegova cena. Zlato postaje merilo stabilnosti u vremenu nestabilnosti. Međutim, kada se inflacija stabilizuje ili čak opada, cena zlata ne mora nužno pasti istim tempom, jer ulazak i izlazak investitora iz tržišta ne prati uvek linearan obrazac.
U slučaju investicionog zlata – da, ali u određenim okvirima. Proizvodi renomiranih svetskih rafinerija kao što su PAMP, Argor-Heraeus, Perth Mint ili China Gold Corporation imaju reputaciju koja utiče na potražnju i likvidnost. Kovanice iz poznatih serija – poput Lunar serije, Australijskog kengura, ili Kineske pande – redovno menjaju dizajn i izdaju se u ograničenim količinama, što im daje i kolekcionarsku vrednost, uz investicionu.
Takvi proizvodi često imaju nešto višu cenu po gramu u odnosu na klasične serije upravo zbog tog dodatnog sloja ekskluzivnosti. Ipak, osnovna vrednost zlata u njima uvek se oslanja na spot cenu, uz dodatak marže koja zavisi od serije, godine izdanja i stanja na tržištu.
U Zlatari AS u ponudi imamo i klasične poluge renomiranih rafinerija, kao i specijalne serije za kolekcionare i ljubitelje numizmatike.
Ne, investiciono zlato je oslobođeno PDV-a – i to je jedna od njegovih ključnih prednosti. Prema pravilima Evropske unije (koja važe i u Srbiji), proizvodi od čistog zlata (najmanje 995 finoće) ne podležu porezu na dodatu vrednost, sve dok se prodaju po ceni koja ne odstupa drastično od spot cene.
Međutim, ako bi neka zlatna kovanica bila prodavana po ceni 80% višoj od aktuelne tržišne vrednosti zlata, tada bi trgovac bio dužan da obračuna i 20% PDV-a.
Na primer, ako je cena grama čistog zlata 10.000 dinara, a kovanica se prodaje za više od 18.000 dinara po gramu, tada bi konačna cena iznosila 21.600 dinara (uključujući PDV). Kod standardnih investicionih proizvoda u Zlatari AS, ovakve situacije se ne dešavaju jer sve proizvode plasiramo uz marže koje ostaju u okviru preporučenih granica.
Savršen trenutak za ulaganje u zlato ne postoji, ali se investitori često vode logikom da je najbolje vreme za kupovinu ono pre krize, a najgore – usred nje. Cena zlata često raste u nestabilnim vremenima, kada raste potražnja. Ukoliko planirate dugoročno ulaganje, preporuka je da uložite deo kapitala u zlato bez obzira na trenutni nivo cene, jer vreme obično radi u korist zlata kao stabilnog oblika čuvanja vrednosti.
Naravno. Investiciono zlato kupljeno kod nas može se prodati u bilo kom trenutku. Zlatare, uključujući i Zlataru AS, otkupljuju zlatne poluge i kovanice po trenutnoj tržišnoj ceni. Za najbolju cenu, proizvod mora biti neoštećen i u originalnom pakovanju, posebno ako je reč o zlatnim polugama sa sertifikatom ili blister pakovanjem. Savetujemo da čuvate fiskalni račun i sertifikat uz proizvod.
Zlato finoće 999 označava gotovo potpuno čisto zlato (99,9%), i koristi se za investicione poluge i kovanice. Zlato finoće 900 (90%) se češće koristi kod starih zlatnika – npr. Franc Jozef dukata sa nominalnom vrednošću – jer je mehanički otpornije i otpornije na habanje. Iako oba sadrže zlato kao osnovu, vrednost po gramu se razlikuje upravo zbog razlike u finoći. Prilikom prodaje, cena se proporcionalno računa prema sadržaju čistog zlata.
Sva naša iskustva, puno korisnih saveta i sve specifičnosti juvelirske i gemološke industrije i zanata možete naći na jednom mestu.
15% POPUSTA
za prvu online kupovinu*!
Informisanost ima duplu vrednost! Prijavom na newsletter dobijate jednokratni popust, ali i nedeljne edukativne vodiče.
* Pročitajte ovde uslove akcije ›