Bronza je legura bakra i kalaja, često i sa dodatkom cinka, što je čini tvrđom od zlata i srebra. To znači da se manje lako deformiše, ali ipak može da pokaže ogrebotine tokom nošenja. Za razliku od zlata, bronza neće popucati ili omekšati, ali će vremenom menjati boju. Habanje se kod bronze vidi više kroz patinu nego kroz mehaničko trošenje.
Da, bronza prirodno oksidira kada je u dodiru sa vazduhom i vlagom. Taj proces dovodi do tamnijeg tona i stvaranja patine na površini. To se smatra prirodnim i čak poželjnim kod umetničkih komada. Kod nakita, oksidacija se može ukloniti jednostavnim čišćenjem i poliranjem.
Rodiniranje se primarno koristi kod belog zlata i srebra kako bi im se dao sjajan, hladno-beli ton i dodatna zaštita. Kod bronze se rodiniranje veoma retko primenjuje, jer bronza već ima svoj karakterističan topli ton koji kupci žele da zadrže. Umesto rodiniranja, bronza se češće premazuje tankim zaštitnim slojem laka ili specijalnim premazom koji usporava oksidaciju i sprečava ostavljanje tragova na koži. Dakle, rodiniranje bronze nije standardna praksa u juvelirstvu.
Zelenkasta boja nastaje zbog hemijske reakcije bakra u leguri sa vlagom i solima iz kože ili okoline. Ovaj sloj se naziva verdegris i javlja se prirodno kod bronze. Ne oštećuje nakit, već samo menja njegov izgled. Patina se može očistiti specijalnim sredstvima ili blagim domaćim metodama.
Da, to je česta pojava kod bronze. Zelenkasti ili tamni tragovi su rezultat reakcije bakra u leguri sa kiselinama iz kože ili sa znojem. Tragovi nisu štetni i lako se ispiraju. Redovno čišćenje nakita smanjuje ovu pojavu.
Većina ljudi nosi bronzu bez problema, ali kod osoba osetljivih na bakar ili legure može doći do iritacije. Alergijske reakcije su ređe nego kod nikla, ali su moguće. Ako imate osetljivu kožu, preporučuje se da nakit od bronze ne nosite svakodnevno i da ga skidate tokom aktivnosti koje izazivaju znojenje.
Najjednostavnije je koristiti mlaku vodu i blagi sapun sa mekom krpom. Nakon čišćenja, nakit mora obavezno da se dobro osuši da bi se izbegla pojava novih mrlja. Mogu se koristiti i specijalne krpe za poliranje nakita. Za dublje mrlje, postoje i blage paste na bazi limunovog soka i sode bikarbone.
Bronza tehnički može da se čisti u ultrazvučnoj kadici, ali to nije preporučeno. Ovakvo čišćenje može ubrzati oksidaciju i oštetiti površinu nakita. Za bronzu je sigurnije ručno čišćenje blagim sredstvima i krpicom.
Da. Poliranjem se uklanjaju oksidacija i patina, pa bronza ponovo dobija svoj topli zlatno-smeđi sjaj. To može da se uradi u zlatarama ili kod kuće specijalnim pastama i krpicama. Međutim, patina će se vremenom ponovo pojaviti, jer je to prirodan proces.
Bronza je izuzetno izdržljiv metal i uz minimalno održavanje može trajati decenijama. Patina i habanje su normalni, ali ne utiču na strukturu metala. Uz povremeno poliranje, nakit od bronze može izgledati skoro kao nov i posle mnogo godina.
Može da se koristi za svakodnevno nošenje, ali uz očekivanje da će menjati boju i povremeno ostavljati tragove na koži. Ljudi koji žele nakit bez tragova ili promena boje možda će više voleti zlato ili srebro. Za one kojima patina daje poseban šarm, bronza je odličan izbor.
Vlaga i znoj ubrzavaju proces oksidacije, pa bronza može brže da potamni ili ostavi trag na koži. Ako se nakit redovno skida tokom vežbanja, tuširanja ili plivanja, bronza će duže zadržati svoj izgled. U suprotnom, promene boje su neizbežne.
Da. Hemikalije u kozmetici mogu ubrzati oksidaciju i ostaviti fleke na bronzi. Preporučuje se da se nakit stavi nakon nanošenja parfema ili kreme. Takođe, nakon nošenja, bronza treba da se prebriše čistom, suvom krpom.
Da, bronza je tvrđa i otpornija na udarce od zlata i srebra. Međutim, to ne znači da je neuništiva, i ona može da se ogrebe i deformiše ako dođe u kontakt sa dovoljno tvrdom površinom. Prednost je što se manje krivi u poređenju sa zlatom.
Bronza je elastičnija od zlata, ali nije otporna na jake udarce. Ako se dovoljno jako udari o tvrdu površinu, može se iskriviti ili čak naprsnuti. To je retko u normalnom nošenju, ali moguće kod većih sila.
Italijanski brendovi koriste bronzu zbog njene izdržljivosti, tople boje i mogućnosti da se oblikuje u moderne i masivne komade. Bronza omogućava luksuzan izgled nakita po daleko pristupačnijoj ceni od zlata. Unoaerre je poznat po tome što bronzi daje visok sjaj i vrhunski finiš.
Da, često se kombinuje sa srebrom, zlatom ili čelikom radi postizanja posebnog dizajna. Takođe, može biti presvučena slojem zlata ili zaštitnim premazom kako bi bila otpornija na oksidaciju. Takve kombinacije su česte u modnom nakitu.
Da, bronza je mekša od čelika i titanijuma. To znači da će se ogrebotine pojaviti lakše, dok će titanijum i čelik ostati glatkiji duže vreme. Međutim, bronza ima topliji ton i elegantniji izgled od tih industrijskih metala.
Može. Često se koristi tanki sloj laka ili zaštitnog premaza kako bi se smanjilo tamnjenje i tragovi na koži. Rodiniranje se ređe primenjuje na bronzi, ali specijalni premazi produžavaju trajnost njenog sjaja.
Najbolje je čuvati ga u suvim kutijama ili kesicama, odvojeno od drugog nakita. Silika gel kesice mogu pomoći da se smanji vlaga. Takođe, redovno čišćenje i brisanje krpicom posle nošenja smanjuju mogućnost oksidacije. Istražite WOLF kutije za čuvanje nakita i satova ›
Bronza je mnogo trajnija od pozlate i većine modnog nakita. Dok pozlata može da se oguli posle nekoliko meseci, bronza ostaje stabilna i samo menja boju prirodnom patinom. Uz minimalnu brigu, komadi od bronze mogu trajati decenijama.
Ne u klasičnom smislu. Sama bronza ne rodinira, ali se može premazati zaštitnim slojem laka. Međutim, kada govorimo o pozlaćenoj bronzi ili bronzi sa rodijumskim slojem (bela varijanta kod Unoaerre nakita), tu se koristi tehnika slična rodiniranju kako bi se dobio željeni ton i zaštita.
Da. Pozlata je tanak sloj zlata nanet na bronzanu osnovu i tokom vremena može da se izliže, naročito ako se nakit često nosi i dolazi u kontakt sa tvrđim predmetima ili kozmetikom. To je prirodan proces kod svih pozlaćenih komada, ali se pravilnim održavanjem (izbegavanje parfema, hemikalija i trenja) trajanje pozlate može značajno produžiti.
Bronza ima istu izdržljivost bez obzira na boju. Razlika je u završnom sloju: žuta i roze bronza su pozlaćene, dok je bela prekrivena rodijumom. Rodijum je čvršći i otporniji na habanje od pozlate, pa bela bronza obično duže zadržava boju, dok žuta i roze zahtevaju pažljivije nošenje.
Da. Kada se sloj pozlate istroši, nakit se može ponovo premazati zlatom u zlatari. To je čest postupak kod kvalitetnog pozlaćenog nakita i omogućava da komad izgleda kao nov čak i nakon godina nošenja.
15% POPUSTA
za prvu online kupovinu*!
Informisanost ima duplu vrednost! Prijavom na newsletter dobijate jednokratni popust, ali i nedeljne edukativne vodiče.
* Pročitajte ovde uslove akcije ›